Sarajevo coffee experience - Level UP
Sarajevo coffee experience - Level UP
Sarajevo, mjesto u kojem se spajaju razne kulture čak ga nazivaju i europskim Jeruzalemom.
Pored svoje bogate kulturne baštine Sarajevo ima i jako dugu povijest ispijanja i serviranja kave.
Sarajevo (BiH) je dobilo prvu kavanu otprilike 100 g. prije Hrvatske, odnosno odmah nakon Istambula. U nekim podacima se spominje 1534 godina, a u nekim 1591. godina.
Ako slučano ne volite tursku tj. bosansku kavu (što je velika razlika), kao što je bio moj problem, obavezno se odvažite probati. Sasvim drugačije iskustvo od bilo čega što ste probali u kućnima varijantama svojih baka, tetki, roditelja, prijatelja ili koga već. Naravno, bitno je i gdje će te ju popiti, a tko vam to može reći nego pravi Sarajlija. U ovom slučaju to je bio naš prijatelj i kolega Timur Kahrović- barista, brend ambassador, CEO @ BarArt.ba ,ugostiteljski djelatnik i ostale titule koje nam ne stanu u jedan red. 
Našli smo se Spazio cafe-u na njegovom radnom mjestu, popili vrlo dobar espresso i cappuccino by Manuel coffee 80% Arabica, 20% Robusta blend.
Uz kratko ćaskanje krenili smo u šetnju prvo do Spazio butika u kojem se nalazi sve za kavu. U simpatičnom malom prostoru možete naći svega, od kućanskih kaffe aparata, french pressova, kafetijera, raznih kava u zrnu, mljevenih, barističke opreme i čajeva. Srce sarajeva čini Baščaršija gdje nas je i Timur odveo. Bogata ugostiteljska ponuda, miris ćevapa , začina i duhana nargila koji se mješaju u zraku, te nepregledne kolone ljudi raznih kultura.
Timur priča i objašnjava povijest Sarajeva koje ne mogu popratiti zbog oduševljenja koje vidim i iščekivanja gdje će nas dalje odvesti.
Sljedeće mjesto je bila ulica u kojoj su smješteni kazandžije (majstori koji obrađuju metal). Posjetili smo njegovog prijatelja kazanđiju Brkanića. Ušli smo u malu radnju koja je carstvo raznih đezvi, fildžana, mlinova, podmetača i ostalih rukotvorina ovog majstora. Ostali smo oduševljeni! Jednostavno ne možeš izaći, a da ne kupiš nešto. Izašli smo sa setom za bosansku kavu (đezva, 2 fildžana, posudica za šećer i tacna) s motivima Sarajeva. Sve u radnji je ručni rad s UNESCO pečatom tj. zaštitom kulturne baštine, a znanje ovog majstora prelazi s koljena na koljeno još iz doba Turskog carstva.
Uz kratko ćaskanje krenili smo u šetnju prvo do Spazio butika u kojem se nalazi sve za kavu. U simpatičnom malom prostoru možete naći svega, od kućanskih kaffe aparata, french pressova, kafetijera, raznih kava u zrnu, mljevenih, barističke opreme i čajeva. Srce sarajeva čini Baščaršija gdje nas je i Timur odveo. Bogata ugostiteljska ponuda, miris ćevapa , začina i duhana nargila koji se mješaju u zraku, te nepregledne kolone ljudi raznih kultura.
Timur priča i objašnjava povijest Sarajeva koje ne mogu popratiti zbog oduševljenja koje vidim i iščekivanja gdje će nas dalje odvesti.
Sljedeće mjesto je bila ulica u kojoj su smješteni kazandžije (majstori koji obrađuju metal). Posjetili smo njegovog prijatelja kazanđiju Brkanića. Ušli smo u malu radnju koja je carstvo raznih đezvi, fildžana, mlinova, podmetača i ostalih rukotvorina ovog majstora. Ostali smo oduševljeni! Jednostavno ne možeš izaći, a da ne kupiš nešto. Izašli smo sa setom za bosansku kavu (đezva, 2 fildžana, posudica za šećer i tacna) s motivima Sarajeva. Sve u radnji je ručni rad s UNESCO pečatom tj. zaštitom kulturne baštine, a znanje ovog majstora prelazi s koljena na koljeno još iz doba Turskog carstva.
Sretni i zadovoljni krećemo dalje. Odlazimo do male pržionice kave gdje smo kupili kavu za povratak kući. Pržioničar je među prvima u bivšoj Jugoslaviji koji je uvezao stroj za prženje.
U desnom kutu stoji stari električni mlin koji je sasvim funkcionalan. Prepoznao sam da je to mlin BORA koji se proizvodio u Makedoniji s kamenim noževima koji se jako sporo troše, te je firma zbog predobrog proizvoda koji se ne kvari- propala.
U desnom kutu stoji stari električni mlin koji je sasvim funkcionalan. Prepoznao sam da je to mlin BORA koji se proizvodio u Makedoniji s kamenim noževima koji se jako sporo troše, te je firma zbog predobrog proizvoda koji se ne kvari- propala.
Timur nas je doveo pred Čajdžinicu?! Čaj u Sarajevu, a cijelo vrijeme razmšljam o pravoj bosanskoj kavi? S osmjehom nas dočekuje prezaposleni vlasnik i domaćin Đirlo, donosi nam jastučiće i stolić da sjednemo na pod. Bez lažnih namjera i ugostiteljskog licemjera upoznaje se s nama, ispituje nas odakle smo da za što nam može ponuditi. Uz rečenicu "čaj možete popiti i u Osijeku" predložio nam je kavu ili salep.
Kavica ili kako bi se u Bosni reklo kahva, stiže nakon 10-ak minuta lijepo servirana s malom đezvom, fildžanom, posudicom u kojoj stoji 2 kockice šećera i rahatlokumom, te čaša prefine tekućine ( po osobnoj procijeni: med, cimet i još neke mirodije).
U svakom slučaju, čarobno mjesto s dušom koje bi trebalo posjetiti!
Kavica ili kako bi se u Bosni reklo kahva, stiže nakon 10-ak minuta lijepo servirana s malom đezvom, fildžanom, posudicom u kojoj stoji 2 kockice šećera i rahatlokumom, te čaša prefine tekućine ( po osobnoj procijeni: med, cimet i još neke mirodije).
U svakom slučaju, čarobno mjesto s dušom koje bi trebalo posjetiti!
Pravo mjesto, što bi Bosanci rekli, za ćeifit' odnosno uživati u kavi, jer se samo tako kod njih pije kava.
Za kratko vrijeme u Sarajevu smo naučili jako puno o načinu života, ispijanju kave, serviranju te razlici između bosanske i turske kave. LEVEL UP!
Ako vas zanima više o kavi slobodno kliknite: http://barart.ba/tradicija-zvana-bosanska-kahva/395
Primjedbe
Objavi komentar